header image
НАСЛОВНА СТРАНА arrow СВЕТ ОКО НАС arrow Бесмислено затварање највеће светске луке у Шангају –намерно изазивање несташица које ће сви осетити
Бесмислено затварање највеће светске луке у Шангају –намерно изазивање несташица које ће сви осетити Штампај Е-пошта
субота, 16 април 2022

 Stroga kineska politika lockdowna zatvorila je tvornice i spriječila brodove da iskrcaju i pokupe teret. Šangajska luka, najveća  na svijetu, već tjednima je zatvorena i grad ne izvozi svoje proizvode. Kineska blokada zbog COVIDA-19 uzrokuje poremećaje u lancima opskrbe svega, i potpuno je jasno da će svijet imati ogromne nestašice svih vrsta proizvoda koji dolaze iz Kine. Analitičari s kojima je pričala Al Jazeera vjeruju da će zatvaranja u Šangaju trajati najmanje do 6. mjeseca (!?)

Bengaluru, Indija – U ljekarni u luksuznoj četvrti Koramangala u Bengaluruu u Indiji, vlasnik Ram Narain zabrinuto je zamolio jednog od svojih radnika da provjeri zalihe dugog popisa lijekova nažvrljanih na listu papira.

Dok je zaposlenik uzvikivao brojeve, Narain je odmahnuo glavom. Upitan što ga brine, uzdahnuo je.

“Ista stvar koja muči sve ostale – novo zatvaranje u Kini.”

Indija je glavni proizvođač lijekova, ali 70 posto svojih aktivnih farmaceutskih sastojaka – biološki aktivne komponente bilo kojeg lijeka – dolazi iz Kine. Neograničeno zatvaranje zbog COVIDA-19 od kraja ožujka u Šangaju, gdje se nalazi najveća svjetska kontejnerska luka, ugrožava te zalihe.

Narainova zabrinutost odražava rastuću zabrinutost da bi ograničenja koja su nametnule vlasti u gradu od 25 milijuna ljudi mogla poremetiti međunarodne lance opskrbe svega, od lijekova do električnih vozila, zaustavljajući globalni gospodarski oporavak čak i kada se nacije konačno potpuno otvare nakon dvije godine.

Kinesko gospodarstvo do sada je podnijelo najveći teret rekordnog porasta slučajeva koronavirusa u gospodarskom živčanom središtu zemlje. Ali analitičari upozoravaju da neusporediva uloga Šangaja u globalnoj trgovini znači da bi blokada mogla imati ozbiljne posljedice za ostatak svijeta, pogotovo ako potraje mnogo dulje. Šangaj i njegove regije među najvećim su kineskim proizvodnim središtima. Oslanjaju se na uvozne komponente koje ulaze u zemlju preko gradske luke, a na taj način se i izvoze gotova roba.

Počinje se očitovati učinak te trostruke ovisnosti o gradu. Tesla je 28. ožujka zatvorio svoju tvornicu Giga u Šangaju i tek treba ponovno otvoriti pogon koji proizvodi oko 2000 električnih automobila dnevno. Njegov kineski konkurent Nio obustavio je proizvodnju u subotu, navodeći povećanje slučajeva u Šangaju i pokrajinama Jiangsu i Jilin, gdje ima pogone.

Shanghai Containerized Freight Index, koji je već u padu zbog rata u Ukrajini, nastavlja kliziti, signalizirajući pad šangajskog izvoza, rekao je Bruce Pang, voditelj makro i strateških istraživanja u Hong Kongu China Renaissance Securities.

“Najgora epidemija COVID-a u Kini mogla bi dovesti do kašnjenja i viših cijena, što bi moglo zaustaviti oporavak i dodatno povećati globalnu inflaciju”, rekao je Pang za Al Jazeeru.

Do sada je učinak izolacije u Šangaju na globalne opskrbne lance bio ograničen, rekao je Julian Evans-Pritchard, viši kineski ekonomist u Capital Economicsu, konzultantskoj tvrtki sa sjedištem u Londonu. Mnoge tvornice nastavljaju s radom koristeći ono što je poznato kao sustav zatvorene petlje – gdje radnici ostaju na svom radnom mjestu tijekom zatvaranja kako bi smanjili rizik od zaraze.

“Većina radnika u tvornici su migranti s ograničenim sigurnosnim mrežama, koji će to podnijeti kako bi zadržali svoja radna mjesta”, rekao je Evans-Pritchard za Al Jazeeru. “Veliki broj već živi u spavaonicama koje je osigurao poslodavac čak i u normalnim vremenima.”

Kineski proizvođači također imaju zdrave zalihe na koje mogu računati da će prebroditi kratka blokada, dodao je. No Pang i mnogi drugi analitičari vjeruju da će trenutna ograničenja u Šangaju trajati barem do lipnja.

“Ako se zatvaranja povuku predugo, to bi dovelo do nestašice proizvoda u Kini i izvan nje”, rekao je Pritchard-Evans.

Već se pojavljuju zlokobni znakovi. Izvješće stručnjaka španjolske tvrtke za financijske usluge BBVA sa sjedištem u Hong Kongu od 7. travnja pokazuje da je teretni promet vozila u luci Šangaj pao tijekom karantina, dok zakrčenost plovila koja čekaju ispred luke raste. Istraživači BBVA također procjenjuju da postoji realna mogućnost – dodijelili su joj 25 posto vjerojatnosti – da Šangaj ne uspije suzbiti trenutni val do lipnja.

Kina može ublažiti posljedice zatvaranja u Šangaju na globalnu trgovinu tako što će se okrenuti svom drugim lukama, rekao je Wang Huiyao, osnivač i predsjednik Centra za Kinu i globalizaciju, think tanka sa sjedištem u Pekingu.

“Morate zapamtiti – Kina ima druge ogromne luke koje još uvijek mogu služiti svijetu”, rekao je Wang za Al Jazeeru. Doista, sedam od 10 najvećih svjetskih kontejnerskih luka nalazi se u Kini: Šangaj, Ningbo-Zhoushan, Shenzhen, Guangzhou, Qingdao, Hong Kong i Tianjin.

Većina ovih gradova imala je karantene različitog trajanja u posljednjih nekoliko mjeseci. Ipak, Kina je 2021. doživjela nagli porast izvoza, čak i usred globalne nestašice poluvodiča.

“Opcije koje Kina ima, u smislu ulaza u svijet, omogućile su to”, rekao je Wang.

Ipak, Šangaj nosi ogroman teret kao kontejnerska luka: sam je obradio 20 posto kineskog teretnog prometa 2021.

“Ako luka u Šangaju prestane funkcionirati, drugim obližnjim lukama teško će popuniti prazninu s obzirom na njezin golemi kapacitet”, napisale su istraživačice BBVA Betty Huang i Xia Le u svom izvješću. “Do tada će globalni lanac opskrbe izravno osjetiti bol šangajskog zatvaranja.”

Azijska gospodarstva u nastajanju kao što su Vijetnam i Kambodža mogla bi pretrpjeti najveći udarac zbog svoje ovisnosti o kineskim inputima za proizvodnju, upozorio je Capital Economics u nedavnim izvješćima. Kineske komponente doprinose 24 posto bruto dodane vrijednosti vijetnamskom proizvodnom sektoru.

Ali drugi neće biti imuni: roba uvezena izravno ili neizravno iz Kine čini više od 20 posto ukupnog japanskog uvoza i više od 15 posto kupnje Sjedinjenih Država iz inozemstva.

U vrijeme kada je pandemija već učinila da mnoge nacije i tvrtke postanu mučne zbog previše ovisnosti o kineskim lancima opskrbe, zatvaranje u Šangaju također oživljava pitanja o ekonomskoj logici strategije “nula-COVID” zemlje. Prema pristupu nulte tolerancije, Kina stavlja u izolaciju cijele gradove kada se pojave novi slučajevi, unatoč tome što se velika većina svijeta udaljava od strogih kontrola i uči živjeti s virusom.

“Pandemija je naglasila potrebu za većom diverzifikacijom i otpornošću lanca opskrbe”, rekao je Pritchard-Evans. “Posljednji događaji u Kini samo su još jedan podsjetnik na to.”

Iako je Peking obećao da će nastaviti s naporima na eliminaciji, postoje znakovi da su vlasti sve zabrinutije zbog ekonomskih i socijalnih posljedica drakonskih karantina. Vlasti u Šangaju najavile su u ponedjeljak lagano ublažavanje ograničenja kako bi se omogućila veća sloboda kretanja stanovnicima u područjima gdje je virus pod kontrolom.

Prema troslojnom sustavu kontrole bolesti, stanovnicima područja u kojima nije prijavljen nijedan slučaj 14 dana dopušteno je napustiti svoje domove pod uvjetom da se pridržavaju zdravstvenih protokola i da ostanu u svom podokrugu. Stanovnici u područjima koja su sedam dana bez slučaja mogu preuzeti dostavu hrane ili otići u šetnju u određeno vrijeme i mjesto.

Wang je rekao da bi kriza u Šangaju također mogla ponuditi kineskim čelnicima priliku da usporede strategiju Kine sa strategijom Hong Konga, koji je izbjegao zatvaranje u cijelom gradu čak i na vrhuncu razornog vala COVID-19 ranije ove godine, kada je imao svjetsku najveću stopa smrtnosti od virusa.

“To je priča o dva grada”, rekao je pekinški analitičar. “A pristup koji bolje funkcionira oblikovat će kinesku politiku za budućnost.”

 

Извор: "Логично" / "Ал џазира"

 

Последњи пут ажурирано ( субота, 16 април 2022 )
 
< Претходно   Следеће >

Србска Православна Црква

Serbian Orthodox Church

УВОДНА РЕЧСАОПШТЕЊАКОНТАКТПРЕТРАГА
Тренутно је 23 гостију на вези
ОБАВЕШТЕЊА

ПОДРЖИТЕ РАД "БОРБЕ ЗА ВЕРУ

 

"Тешко је замислити хришћанина да под оваквом претњом може бити неутралан, а два пута теже замислити православног Србина, да може стајати по страни и безучасно посматрати борбу између крстоносаца и крстоломаца. Бити неутралан,  није одлика српског народа".
Свети Владика Николај


© www.borbazaveru.info. Сва права задржана.