Ako sve bude išlo po planu, masovno cijepljenje u Americi bi moglo započeti već u prosincu ove godine.
Američka savezna vlada izdvojila je 1,95 milijardi dolara za 100 milijuna doza eksperimentalnog novog koronavirusnog cjepiva koje su razvili američki farmaceutski gigant Pfizer i njemačka tvrtka za lijekove BioNTech, s mogućnošću da vlada kasnije kupi do 500 milijuna doza, prenosi Bloomberg.
Eksperimentalno cjepivo još uvijek zahtijeva odobrenje Administracije hrane i lijekova, dok bi faze 2b/3 ispitivanja na ljudima trebala započeti prije kraja mjeseca, nakon čega će biti još jednom provjerena u listopadu. Ako se pokažu uspješnima, 100 milijuna doza moglo bi se napraviti prije božićnih blagdana, dok bi se 2021. godine moglo proizvesti 1,3 milijarde doza.
Tvrdi se da kandidati za dobivanje cjepiva trebaju dobiti dvije doze, što znači da će 100 milijuna injekcija biti dovoljno za 50 milijuna Amerikanaca.
Glasnogovornik Pfizera rekao je Reutersu da farmaceutski div neće dobiti nikakvu plaću od Washingtona, osim ako se dokaže da cjepivo nije sigurno i učinkvito i ako se proizvede u dovoljnom broju.
Program cijepljenja „Operacija warp brzina“ američke vlade prethodno je obećao isporučiti cjepivo protiv koronavirusa za 300 milijuna Amerikanaca, do siječnja 2021., a Pfizer/BioNTech radili su na četiri odvojena moguća cjepiva COVID-19, od kojih je dva FDA pratila.
U Tweetu o razvoju, odjel za komunikacije Bijele kuće naglasio je da “Trumpova administracija radi non-stop, kako bi što prije dobila cjepivo za američki narod”.
Bloombergov obavještajni analitičar Sam Fazeli izračunao je da dogovor savezne vlade s farmaceutskim divovima označava cijenu doze od oko 20 dolara, te napomenuo da bi, ako bi se trebalo učestalo koristiti, na cjepivu mogla zaraditi hrpa novca. “Ako ovo cjepivo spriječi bolest nakon jedne upotrebe, izračunali smo obim prihoda od više od 15 milijardi dolara za Pfizer”, procijenio je.
BioNTech ima ambiciozne planove za ostvarivanje profita i za ostatak svijeta; planira neto potrošiti 36 dolara po dozi u SAD-u, 30 dolara po dozi u Europi i 12 dolara po dozi na ostalim tržištima. Sa svojim partnerom Pfizerom, njemačka tvrtka već je pristala isporučiti Velikoj Britaniji 30 milijuna doza cjepiva po neotkrivenoj cijeni.
Američka vlada prethodno se obvezala na do 1,2 milijarde dolara za britansko-švedskog farmaceutskog giganta Astra Zeneu u vezi s vijestima o svom radu sa sveučilištem Oxford, na obećavajućem cjepivu protiv koronavirusa. Ostale tvrtke koje su iskoristile velikodušne državne potpore uključuju Johnson&Johnson i Moderna Inc.
Vijesti od srijede dovele su do porasta udjela Pfizerovih dionica na 2,8 posto, a dionice BioNTecha na američkom tržištu skočile su gotovo 9 posto u jutarnjem trgovanju.
Farmaceutske tvrtke i biotehničke ustanove u zemljama širom svijeta rade na oko dvadeset zasebnih cjepiva protiv koronavirusa i užurbano rade na tome ne bi li netko od njih bio taj koji će cjepivo prvi dostaviti tržištu.
Brzina istraživanja i ispitivanja izazvala je zabrinutost kod nekih medicinskih stručnjaka, s razvojem i testiranjem koje bi inače moglo potrajati godinama, sada traje 6-12 mjeseci. U svibnju, anketiranje Centra za istraživanje javnih službi AP-NORC otkrilo je da samo oko 49 posto anketiranih odraslih Amerikanaca planira cijepiti se nakon što cjepivo postane dostupno, a 20 posto ispitanika je reklo istraživačima da se neće cijepiti, dok 31 posto ih kaže da nisu sigurni što će učiniti.
Nakon svega što smo napisali, iskreno bismo voljeli znati što će se dogoditi ako se cjepiva, za koja još nisu istražene sve nuspojave, pokažu kobna za populaciju? Tko će odgovarati za učinjeno zlo?
Извор: "Логично.хр"