"Логично": Папа Фрањо моли за светску владу, универзалне вакцине и порез на CO2
среда, 14 април 2021

 „I dalje postoji hitna potreba za globalnim planom koji može stvoriti nove ili obnoviti postojeće institucije, posebno one globalnog upravljanja, i pomoći u izgradnji nove mreže međunarodnih odnosa za unapređenje integralnog humanog razvoja svih naroda“.

VATIKAN, 8. aprila 2021. papa Franjo se obratio Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu na njihovom proljećnom sastanku, pozivajući na „globalno upravljanje“ u svjetlu COVID-19, snažno zagovarajući univerzalne vakcine i žaleći zbog„ekološkogi duga“ koji se duguje„ samoj prirodi “. Njegovo pismo je posljednje u nizu nedavnih činova u kojima se papa Franjo pridružio globalnim korporacijama posvećenim antikatoličkim planovima.

Pismo je dostavljeno putem Petera Kardinala Turksona, prefekta Dikasterije Svete stolice za unapređenje integralnog humanog razvoja, na proljećni sastanak Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) 2021, koji se trenutno održava na mreži od 5. do 11. aprila. .

U pismu, datiranom 4. aprila, se samo jednom u posljednjem redu spominjao Bog. Umjesto toga,papa Franjo se fokusirao na pozivanje na sistem globalne vlade koji bi primijenio novi društveni poredak u svijetu, zasnovan na politikama klimatskih promjena i univerzalnoj vakcinaciji.

„GLOBALNO UPRAVLJANJE“

Pozivajući se na „pandemiju Covid-19“,papa Franjo je izjavio da je svijet bio prisiljen da se „suoči sa nizom teških i međusobno povezanih socijalno-ekonomskih, ekoloških i političkih kriza“.

 

Takve međusobno povezane krize postavio je pred Svjetsku banku i MMF, nadajući se da će njihovi sastanci pružiti osnovu za preuređivanje svjetskih poslova: „Nadam se da će vaše rasprave doprinijeti modelu„ oporavka “sposobnog stvaranja novih, sveobuhvatnijih i održivih rješenja za podršku stvarnoj ekonomiji, pomažući pojedincima i zajednicama da ostvare svoje najdublje težnje i opšte dobro. “

Papa Franjo je ponovio tvrdnju da je COVID pokazao kako „niko nije spašen sam“, te da se stoga moraju stvoriti „novi i kreativni oblici društvenog, političkog i ekonomskog učešća“. Citirajući svoju nedavnu encikliku Fratelli Tutti, koju je nadbiskup Carlo Maria Vigano opisao kao „bogohulnu“,papa Franjo je „povjerenje“ spomenuo kao „kamen temeljac svih odnosa“, tačku za koju je vjerovao da će je Svjetska banka i MMF „dobro shvatiti“ zbog toga što su „stručnjaci za finansije i ekonomiju“.

Pozvao je da dva finansijska giganta njeguju takve odnose i da se uključe u „izgradnju mostova i predviđanje dugoročnih inkluzivnih projekata“. Papa Franjo je takođe obnovio svoj čest poziv na promjenu paradigme u globalnoj politici, rekavši: „i dalje postoji hitna potreba za globalnim planom koji može stvoriti nove ili obnoviti postojeće institucije, posebno one globalnog upravljanja, i pomoći u izgradnji nove međunarodne mreže odnosa za unapređenje integralnog ljudskog razvoja svih naroda“.

Osnovni efekat željene globalne vlade bio bi smanjenje duga kako bi se omogućio lak pristup prvenstveno „vakcinama“, a zatim „zdravstvu, obrazovanju i radnim mjestima“.

„EKOLOŠKI DUG“ PREMA „SAMOJ PRIRODI“

Međutim, papa Franjo nije propustio priliku da uputi MMF i Svjetsku banku u još jedno od svojih redovnih područja interesa, naime „klimatske promjene“. Upozorio je na previđanje „ekološkog duga“, fenomena za koji je opisao da utiče na cijeli svijet i uspostavljanje „globalnog sjevera“ protiv „juga“. „U stvari smo dužni samoj prirodi, kao i ljudima i zemljama pogođenim ekološkom degradacijom i gubitkom biodiverziteta izazvanom čovjekom“, napisao je papa Franjo.

„S tim u vezi, vjerujem da će se finansijska industrija, koju odlikuje velika kreativnost, pokazati sposobnom da razvije agilne mehanizme za izračunavanje ovog ekološkog duga, tako da ga razvijene zemlje mogu platiti, ne samo značajnim ograničavanjem svoje potrošnje -obnovljivom energijom ili pomažući siromašnijim zemljama da donesu politike i programe održivog razvoja, već i pokrivanjem troškova inovacija potrebnih za tu svrhu.“

Čini se da ove riječi odražavaju osjećanja koja je izrazio ključni globalista i osnivač Svjetskog ekonomskog foruma Klaus Schwab, čiji je predloženi antikatolički „Veliki reset“, potkrjepljen fokusom na zelenu finansijsku agendu, jer pominje „povlačenje subvencije za fosilna goriva “, i novi finansijski sistem zasnovan na„ investicijama “koje unapređuju„ jednakost i održivost “i izgradnji„ zelene “urbane infrastrukture.

Schwab, MMF i desetine najuticajnijih banaka na svijetu (uključujući i Svjetsku banku), u stvari su se već obavezali da će sprovoditi zelenu agendu Velikog reseta i izgleda da su spremni da takvu zelenu politiku učine kriterijumom za pristup za finansiranje u budućnosti. Papa Franjo je već signalizirao svoju bliskost sa Schwabom, tako što je četiri puta poslao obraćanje WEF-u u svom osmogodišnjem pontifikatu, i omogućio godišnji okrugli sto Vatikana u Davosu, mjestu WEF-ove godišnje konferencije u Švajcarskoj.

SEKULARNO DRUŠTVO UKAZUJE NA NOVO „OPŠTE DOBRO“

Papa Franjo se takođe nekoliko puta u svom pismu pozvao na „opšte dobro“, koje je usko povezao sa finansijama i oblikom svjetovnog bratstva kakav je opisan u Fratelli Tutti.

„Iz toga proizilazi da javni novac nikada neće biti odvojen od javnog dobra, a finansijska tržišta treba da budu potkrepljena zakonima i propisima koji imaju za cilj da osiguraju da oni zaista rade za opšte dobro. Posvećenost ekonomskoj, finansijskoj i socijalnoj solidarnosti podrazumjeva mnogo više od uključivanja u sporadična djela velikodušnosti“. Takvi ciljevi za papu Franju uključuju „ispravno finansiranu solidarnost za vakcine“, za koju je rekao da su dio „zakona ljubavi i zdravlja svih“.

„Ovdje ponavljam svoj poziv vladinim čelnicima, preduzećima i međunarodnim organizacijama da rade zajedno u pružanju vakcina za sve, posebno za najugroženije i najpotrebitije.“

 

Završavajući pismo,papa Franjo je ponovio svoju želju za svijetom fokusiranim na novi stil bratstva, potkrepljen fokusom na zelene politike, podstičući Svjetsku banku i MMF da razviju rješenja za „inkluzivniju i održivu budućnost“. To bi bila budućnost „gdje su finansije u službi opšteg dobra, gdje su ranjivi i marginalizovani u središtu i gdje se dobro brinemo o zemlji, našem zajedničkom domu“.

Последњи пут ажурирано ( среда, 14 април 2021 )