Mostar, 30. ožujak 2011. Tijekom pohoda u Mostaru se susreo s biskupom Perićem te održao predavanje u Kući susreta Emaus u Bijelom Polju
Na poziv biskupa mostarsko-duvanjskog i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog mons. dr. Ratka Perića, mitropolit crnogorsko-primorski i arhiepiskop cetinjski gospodin Amfilohije Radović održao je, 29. ožujka u Kući susreta Emaus u Bijelom Polju predavanje mostarskim studentima Teološkog instituta na temu: „Nije li gorjelo srce u nama, dok nam je otkrivao Pisma?“. Na susret je pozvan i domaći vladika zahumsko-hercegovački i primorski episkop Grigorije koji nije mogao nazočiti zbog obveza.
Po dolasku u biskupsku rezidenciju u Mostaru, pravoslavna delegacija s Cetinja, predvođena mitropolitom Amfilohijem, u pratnji monaha mr. Pavla, đakona Igora Balabana, kojima se priključio arhimandrit iz Žitomislića Danilo Pavlović, zaputila se u Bijelo Polje, desetak kilometara od Mostara. U Emausu ih je dočekalo oko 60 studenata Teološko-katehetskog instituta, zajedno s predstojnikom dr. don Antom Pavlovićem, koji je u ime Instituta pozdravio predavača i sve slušatelje. U dvorani su sa župnikom don Josipom Galićem i još nekim katoličkim svećenicima nazočila i trojica pravoslavnih paroha: Radivoje iz Mostara, Miodrag iz Bijeloga Polja i Branimir iz Čapljine.
Mitropolit Amfilohije je tijekom susreta govorio o glasovitom susretu uskrsloga Učitelja i dvojice učenika na putu u Emaus prije gotovo 2000 godina. „Uskrsli Krist dvojicu svojih razočaranih učenika između sedamdeset i dvojice izvlači iz njihove zemaljske tjeskobe, zatvorenosti u vlastite krugove – ciklički svijet – oslobađa ih i upućuje u novost spoznaje i vječnoga života. Dok im on govori tumačeći Pisma, u njima srce gori, neki čudan i ugodan plamen i sjaj izvija se iz tih stvorova, koje je Bog izradio na sliku svoga Sina“, kazao je mitropolit Amfilohije istaknuvši da taj emauski doživljaj u sebi nosi od svoje mladosti, od kada se susreo s Novim Zavjetom. „Kao što se Isus preobrazio na Gori Preobraženja, tako Gospodin preobražava i naše duše i srca te da stoga ima mnogo manje Kajina, a mnogo više Abela koji Bogu odaju čast i hvalu. I uvijek gdje su dvojica ili trojica sabrana u Isusovo ime, i on je tu među njima. Djeluje iznutra, u duši i slobodi“, kazao je, između ostaloga, mitropolit Amfilohije. Nakon predavanja je uslijedila rasprava u kojoj se od mitropolita željelo čuti koji je njegov prvi emaus – susret s Kristom, te kako se odlučio za duhovno zvanje u Crnoj Gori, koja je bila poznato ateistička. Drugi su pitali kako su učenici prepoznali Isusa, po čemu, u kojem znaku i trenutku. Neki su primijetili da se i mi kao učenici Gospodnji nerijetko zatečemo kako osvajamo zemaljska carstva, obnavljamo „Izraelsko kraljevstvo“, a Bog nas zove - veli mitropolit Amfilohije - iz ovoga uskoga gnijezda da okrilatimo i poletimo u beskonačna prostranstva, u kraljevstvo nebesko. Na pitanje koje se odnosilo na održavanje vjeronauka u školama u Crnoj Gori mitropolit je sa žaljenjem dao negativan odgovor.
Potom je u susjednoj kapelici Uzašašća Gospodnjega uslijedila molitva Srednjeg časa, koji je priredio don Ivan, pastoralni vikar. Na povratku u Mostar gosti su u pratnji dr. don Ante Komadine, ravnatelja Biskupijskoga caritasa posjetili prostorije Rehabilitacijskog centara u Mostaru, kroz koji dnevno prođe i do 80 štićenika sa zaprekama u razvoju. Tijekom posjete stacionaru mitropolit se zaustavljao kod pojedinih osoba s velikim životnim oštećenjima. Svima je dijelio križiće, simbole Isusove patnje i otkupljenja čovječanstva. Na povratku u biskupijsku rezidenciju u Mostaru posjetio je i Svećenički dom.
U popodnevnom programu u biskupskoj je rezidenciji priređen susret biskupa Perića i mitropolita Amfilohija, kojima su se pridružili novoimenovani biskup vojni ordinarij u BiH msgr. Tomo Vukšić, provincijal fra Ivan Sesar i još desetak biskupijskih i franjevačkih svećenika, te sedam pravoslavnih svećenika i monaha. Razgovor se vodio o suvremenim pastoralnim problemima, napose o mješovitim ženidbama, o izgledima svepravoslavnoga koncila i drugim temama.
Na kraju mitropolit Amfilohije je Biskupiji i Teološkom institutu poklonio svojih deset knjiga iz edicije „Izabrana djela Arhiepiskopa cetinjskoga i Mitropolita crnogorsko-primorskog“, do sada izišla dva kola (predavanja, eseji, studije, pjesme, zapisi, putopisi, poruke, razgovori itd.), Cetinje, 2009. i 2010. Biskup Perić je darovao mitropolitu malu „Verbumovu“ policu od 26 knjiga pape Benedikta XVI.., kojega na osobit način cijene episkopi i teolozi Pravoslavne Crkve. Na kraju su hrvatskoj televiziji mitropolit Amfilohije i biskup Perić dali kratke izjave o ovom svečanom danu „koji učini Gospodin“.
Inače, ovo nije prvi put da jedan pravoslavni episkop drži predavanje studentima katoličkoga Teološkog instituta u Mostaru, ili da mostarski biskup ima predavanje pravoslavnim slušateljima. Na poziv gospodina Grigorija Durića, zahumsko-hercegovačkog vladike, biskup je Perić u eparhijskom domu u Trebinju, 16. ožujka 2003. u okviru korizmenih tribina imao izlaganje mladima na temu: „Problemi samoubojstva“. Na biskupov poziv vladika je Grigorije u Mostaru, 26. veljače 2007. održao studentima Instituta teološko predavanje „Krist alfa i omega“. Biskup Perić je 16. rujna 2009. pohodio crnogorsko-primorskoga mitropolita Amfilohija Radovića u Cetinju, gdje je polaznicima Bogoslovije govorio „O odgoju i izobrazbi svećeničkih pripravnika u Katoličkoj Crkvi“.
Povod ovoj i proteklim uzajamnim posjetima bilo je davno poznanstvo biskupa Čule i vikarnoga episkopa hvostanskoga Varnave Nastića, koji su u zatočeništvu u zeničkom zatvoru(1948.-1951.) zajedno proveli tri godine, ponajviše u istoj sobi. Tijekom pripreme knjige o episkopu Varnavi, koju je vodio tajnik Mitropolije crnogorske đakon mr. Pavle Kondić poslužio se materijalima iz mostarskoga Biskupskog arhiva, koje mu je osigurao kancelar mr. don Ante Luburić. Gradivo iz arhiva u Mostaru upotrijebljeno je u studiji o vladiki Varnavi „Radosno penjanje na Golgotu“, Cetinje 2009.
Mitropolit Amfilohije rođen je 1938. u Donjoj Morači u Crnoj Gori. Bogosloviju pohađa u Beogradu od 1953., gdje na Pravoslavnom bogoslovnom fakultetu diplomira 1962. Poslan na Starokatolički fakultet u Bern u Švicarsku: 1963.-64., zatim godinu dana na Orijentalni institut Gregorijanskog sveučilišta u Rimu: 1964.-65. i magistrira s temom: „Ekleziologija kod pravoslavnih Srba“. Zamonašen je 1967., a godinu dana kasnije zaređen za svećenika. Studira i pastoralno djeluje više godina u Ateni, gdje 1973. doktorira s tezom: „Sveta Trojica u učenju sv. Grgura Palame“. Na Svetoj Gori provodi godinu 1973.-74. U Parizu na Institutu sv. Sergija predaje 1974.-75. Od 1976. profesor je na Bogoslovnom fakultetu u Beogradu na katedri za Pravoslavnu pedagogiju. Bio je i dekan fakulteta. Posvećen je za banatskoga episkopa u Vršcu, 1985., gdje ostaje do kraja 1990. Premješten je u Crnu Goru i na Cetinju 30. prosinca 1990. ustoličen za crnogorsko-primorskoga mitropolita. Od 2006. nosi naslov arhiepiskop cetinjski. Objavio je više teoloških djela, i prijevoda, osobito s grčkoga na srpski i sa srpskoga na grčki. Njegova djela su prevedena na više svjetskih jezika. (kta/kium)