Srbija konačno odustaje od mitomanije o Jasenovcu!? U ponedjeljak 10. rujna, u sklopu obilježavanja Svetih novomučenika Jasenovačkih, održan je znanstveni skup, posvećen žrtvama i njihovom stradanju. Kao lokacija ovog događaja, izabrana je Srpska Pravoslavna opća gimnazija „Kantakuzina Katarina Branković“ u Zagrebu. Inicijator skupa je vladika pakračko-slavonski Jovan, punim imenom Jovan Ćulibrk, inače bivši Niški specijalac, koji je sudjelovao i u agresiji na Hrvatsku.
Uvaženi gosti iz Beograda i pomirljive poruke Uz Ćulibrka, na otvorenju skupa je govorio i Veljko Đurić Mišina, direktor Muzeja žrtava genocida iz Beograda. Prema istraživanju navedenog Muzeja koje je vodio srbijanski povjesničar Dragan Cvetković, tijekom Drugog svjetskog rata, u logorima NDH, ubijeno je između 325 i 345 tisuća Srba. Iako su prema svim relevantnim istraživanjima i podacima ove brojke pretjerane, radi se ipak o svojevrsnom službenom srpskom odstupanju od mitskog broja 700 000 stradalih u samom Jasenovcu. Na skupu nije bilo predstavnika hrvatske vlasti, a od poznatijih lica pojavio se redatelj Lordan Zafranović, koji je govorio o svom filmu „Testament“, koji nikada nije emitiran na HRT-u, iako ga je proizvela i producirala bivša Radio televizija Zagreb. Naravno, prisutan je bio i Milorad Pupovac, no to se na ovakvim skupovima ionako podrazumijeva. Ovom prilikom nisu padale teške riječi. Predstavnik Vlade Srbije, direktor Sekretarijata za vjere Dragan Davidović, rekao je, između ostalog, i sljedeće: „Narod ne može u cjelini biti genocidan, ali može kolektivno doživjeti genocid…U odnosu na SPC, sveštenstvo i vjernike primijenjeni su svi elementi genocida.“ Pomirljiv i suzdržan, bio je i vladika Jovan koji je optužio medije za površan pristup znanstvenoj tematici: „Nužno je baviti se ovom temom. Mediji nažalost trče za senzacijama, pogotovo kad je ova tema u pitanju; kad se njome ozbiljno pozabavite, mediji nestaju u vidu lastina repa. Na prostoru bivše Jugoslavije postoji ogromna inflacija govora i deflacija naučnog rada i pristupa… „ Najavljeni je i dugogodišnji zajednički projekt Sekretarijata za vjere Republike Srbije, Odbora za Jasenovac i Muzeja žrtava genocida- „Enciklopedija Genocida nad Srbija, Židovima i Romima u NDH“ čiji je navodni cilj postavljanje temelja za daljnje proučavanje stradavanja Srba, Židova i Roma u Drugom svjetskom ratu. Na skupu predstavnici svih važnih čimbenika srpske politike Ovaj skup koji okuplja znanstvenike, predstavnike Srpske pravoslavne Crkve, Vlade Republike Srbije, kao i političke lidere srpske manjine u Hrvatskoj, predstavlja pokušaj revizije vlastitih mitova o broju ubijenih Srba za vrijeme NDH. Nakon što su desetljećima svjesno širili mit o milijuna ubijenih Srba u NDH, svi najvažniji faktori velikosrpske propagande, od Vlade Republike Srbije, Srpske pravoslavne Crkve, pa sve do povjesničara i znanstvenika, odjednom, bez ikakve isprike, tvrde da se radi o ukupno 325 000 ubijenih Srba tijekom cijelog Drugog svjetskog rata. Ove promjene nastale su nakon istraživanja spomenutog povjesničara Dragana Cvetkovića iz Muzeja žrtava genocida u Beogradu. Cvetković je izjavio medijima da je za sveobuhvatno istraživanje žrtava Drugog svjetskog rata „krenuo tragom službene brojke od 600 000 žrtava na području cijele bivše Jugoslavije“. Prema Cvetkoviću, čak 67 posto ovih žrtava otpada na teritorij NDH. Pritom, on ne spominje da su samo u Beogradu formirana četiri koncentracijska logora za Židove i Rome, Banjica, Sajmište, Topovske šupe i Mišića ciglana. Igor Vukić i drugi hrvatski povjesničari i publicisti koji iznose alternativne poglede, ali i nove činjenice i podatke o Jasenovačkom logoru, uspjeli su dokazati kako je dio stradalih u Jasenovcu, zapravo ubijen u srpskim koncentracijskim logorima, na području takozvane Nedićeve Srbije. Kako se godinama sve više udaljavamo od Drugog svjetskog rata, tako raste i javni interes za ovo razdoblje. Ako je vjerovati skupu u Zagrebu, službena Srbija konačno je odustala od mitomanskog pristupa Jasenovcu. Nikada ranije, službene brojke Zagreba i Beograda, o stradalima u Drugom svjetskom ratu, nisu bile toliko blizu. Na žalost, to ne znači da smo išta bliže pravoj istini. Marin Vlahović, “Dnevno.hr” |