header image
НАСЛОВНА СТРАНА
"Логично": коронакриза: Белорусија и Шведска су победници, а не губитници Штампај Е-пошта
четвртак, 21 мај 2020
           Oko 3.700 ljudi umrlo je od koronavirusa u Švedskoj od prvog prijavljenog smrtnog slučaja u ožujku, kako su pokazali u ponedjeljak podaci Zavoda za statistiku. U Bjelorusiji ih je bilo 20 puta manje tj. 175 umrlih.  Obje zemlje imaju oko 10 milijuna stanovnika. Oko 90 posto umrlih u Švedskoj su ljudi stariji od 70 godina, koji su živjeli u domovima za starije i nemoćne. Dakle, smrtnih slučajevi u ne rizičnoj populaciji su gotovo nepostojeći.

Švedska je pretrpjela veću stopu smrtnosti u odnosu na svoje skandinavske susjede. Međutim, Švedska ima veću populaciju od svojih neposrednih susjeda i nije uvodila strogu izolaciju.

U siječnju 2000. godine na 100.000 stanovnika u Švedskoj umrlo je 110.8 ljudi, što je više od 101.1 ljudi u travnju ove godine. Prije toga, najgora smrtnost bila je u prosincu 1993., kada je ukupno umrlih bilo 11.057 u usporedbi sa 10.458 umrlih u travnju ove godine.

Švedska vlada ispunila je naslovnice novina naslovima koji kažu da je to država koja, za razliku od svih država u Europi, drži većinu restorana, barova i škola otvorenim, unatoč porastu broja oboljelih. Dužnosnici koji su vodili pristup ”niskog obujma”, tvrdili su da ovakav način ”više održiv” dugoročno, te su se pouzdali de se virus neće širiti dijametralno.

U skladu sa opuštenim pristupom Švedske, većina restorana, barova, škola i drugih ustanova uglavnom je funkcionirala kao i obično. Dopušteni su sastanci do 50 ljudi, a ručanje u kafićima i restoranima dopušteno samo ako su stolovi odvojeni i ako se poslužuje goste koji sjede.

Ranije ovog mjeseca, glavni epidemiolog zemlje rekao je da bi malo što učinio drugačije, osim što bi više truda uložio u širenje virusa u staračkim domovima.

Rezultati švedskog modela

Anders Tegnell, koji je predvodio Švedsku protiv koronavirusa, rekao je za CNBC-u, ranije ovog mjeseca, da je vrhunac infekcije prošao u Stockholmu i da reakcija te zemlje pokazuje da škole mogu biti otvorene bez „ikakvih većih problema“.

“Naše društvo možemo održati razumno otvorenim, bez ogromnih posljedica…Naravno, postoji veliko žaljenje zbog smrtnih slučajeva koje smo imali, ali zapravo nam nije jasno kako smo to mogli izbjeći. Znamo da su domovi za starije osobe vrlo ranjivi u takvoj situaciji i nismo sigurni bi li ikakvi drugačiji postupci mogli dovesti do nekih većih razlika”.

Sposobni uče, a nesposobni slijepo slijede

Na pitanje hoće li Švedska provoditi istu politiku u budućnosti ako se ponovno pojavi pandemija, Anders Tegnell je rekao da će zemlja ”u velikoj mjeri ponoviti isto”.

“Sada znamo stvari koje bismo mogli obaviti sigurno i bolje, ali u cjelini mislim da bismo mogli ići istim putem”, dodao je. Važno je napomenuti da i pored toga što Švedska nije uvodila stroge mjere izolacije, neke zapadne zemlje, koje su svoje građana stavile u karantenu, puno su gore prošle: Belgija, Španjolska, Italija i Velika Britanija, a sličnu smrtnost imaju Nizozemska, Irska, SAD, Švicarska

Sigurno je bilo propusta koji će dati smjernice za postupanje u budućnosti, što je indirektno najavio Anders Tegnell. Potrebno je sačekati kraj epidemije, te temeljitu analizu svih uzroka smrti u Švedskoj. Tek tada ćemo vidjeti trebaju li nam karantena ili ne, za viruse koji nas okružuju od našeg nastanka. Posljedice karantene dolaze naknadno. One mogu biti pozitivne, a često i negativne.

Kako je prošla Bjelorusija?

Interesantno je vidjeti kako su se mediji i pojedinci obrušili na relativno uspješnu Švedsku, ali nitko ne spominje Bjelorusiju, Tajvan ili pak većinu zemalja Afrike, koje su svoje stanovništvo poštedjele globalne hipokrizije. Bjelorusija bilježi 30 puta manju smrtnost u odnosu na zapadne zemlje, što je doista fascinantan podatak.

Ne, to ne kaže portal Logično, nego prenosimo riječi Natalije Kočanove, predsjedavajuće gornjeg doma parlamenta Bjelorusije koja nedavno govorila o posjeti delegacije WHO (Svjetske zdravstvene organizacije).

“Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iznenađeni su otvorenošću zemlje tijekom posjeta Bjelorusiji”, objasnila je nedavno Natalia Kočanova, tijekom razgovora na TV Bjelorusija 1.

Predsjedavajuća gornjeg doma parlamenta podsjetila je da su predstavnici WHO-a posjetili Bjelorusiju na poziv predsjednika Aleksandra Lukašenka.

“Kad smo vidjeli da u zemlji postoje sumnjičavi koji kritiziraju ono što se događa, donesena je odluka o pozivu delegacije WHO. Doista, malo se zemalja može pohvaliti pozivom na Svjetsku zdravstvenu organizaciju da otkrije kako dobro funkcionira zdravstveni sustav. WHO je iznenadila naša otvorenost. Dobili su pristup svim podacima koje su željeli vidjeti.”, objašnjava u intervjuu Natalija Kočanova.

 

Napominje također da su stručnjaci WHO obišli zdravstvene ustanove koje su planirali posjetiti. Nakon posjeta bili su zahvalni na otvorenosti Bjelorusije i mogućnosti da vide sve što su planirali. “Stručnjaci su izrazili zahvalnost našim zdravstvenim radnicima. Rekli su da su aktivnosti oko koronakrize dobro definirane, dobro koordinirane i da su u ovoj fazi točne i ispravne. Oni su saželi ono što su vidjeli u Bjelorusiji i smatrali su da se to iskustvo može iskoristiti i za druge zemlje. Prije toga stručnjaci su posjetili Kinu i Španjolsku – one zemlje u kojima se ova epidemija razvijala na prilično ozbiljan način”, završava Natalija Kočanova.

Zašto mediji stigmatiziraju Bjelorusiju i Švedsku?

Kako objasniti svom narodu slučaj Bjelorusije i Švedske, koje bez karantene imaju bolje rezultate nego svi izolirani svijeta. To bi bilo priznanje nesposobnosti pojedinaca i institucija koji su, bez razmišljanja, uvodili stroge mjere i uništili gospodarstvo. Nebitno radili se o zapadnim ili istočim medijima, mantra je ista, kao i kapital koji pokušava progurati veliki broj cjepiva i lijekova s nepoznatim i poznatim teškim nuspojavama.

Cjepivo-kapital ne poznaje granice. Svi su uključeni u projekt: Bill Gates, bivši bankari, stožeraši, političari, liječnici, novinari, SAD, Rusija, Njemačka, Kina, Francuska…. Ne bi bilo teško prihvatiti to što rade, jer bez kruha život ne ide, samo da su zdravlje stavili ispred profita. Na žalost, uzimaju nas za budale, misleći da ćemo podleći lobotomiziranoj rulji i pojedincima, te prihvatiti sve što nam nude. Čak ih i afrički državnici ismijavaju, a koje su do jučer gledali s visoka. Definitivno su “Bogovi pali na tjeme”.

 

Последњи пут ажурирано ( уторак, 29 септембар 2020 )
 
< Претходно   Следеће >

Србска Православна Црква

Serbian Orthodox Church

УВОДНА РЕЧСАОПШТЕЊАКОНТАКТПРЕТРАГА
Тренутно је 30 гостију на вези
БЕСПЛАТНЕ РЕКЛАМЕ И ОГЛАСИ ПРИЛОЖНИКА САЈТА

ОБЈАШЊЕЊЕ:
ОВДЕ:

 

 

ПОДРЖИТЕ РАД "БОРБЕ ЗА ВЕРУ

 

"Тешко је замислити хришћанина да под оваквом претњом може бити неутралан, а два пута теже замислити православног Србина, да може стајати по страни и безучасно посматрати борбу између крстоносаца и крстоломаца. Бити неутралан,  није одлика српског народа".
Свети Владика Николај


© www.borbazaveru.info. Сва права задржана.