Ekonomist Ernst Wolff vjeruje da skriveni savez političkih i korporativnih vođa iskorištava pandemiju s ciljem sloma nacionalnih ekonomija i uvođenja globalne digitalne valute.

Ekonomist Ernst Wolff vjeruje da skriveni savez političkih i korporativnih vođa iskorištava pandemiju s ciljem sloma nacionalnih ekonomija i uvođenja globalne digitalne valute.

Kako to da se više od 190 vlada iz cijelog svijeta na kraju nosilo s pandemijom COVID-19 na gotovo potpuno isti način, karantenama, mandatima nošenja maski i karticama cijepljenja, koji su sada posvuda uobičajeni? Odgovor možda leži u školi ”Young Global Leaders”, koju je osnovao i vodi Klaus Schwab iz Svjetskog ekonomskog foruma, a kroz koju su prošli mnogi od današnjih istaknutih političkih i poslovnih lidera na putu do vrha.

Njemački ekonomist, novinar i pisac Ernst Wolff otkrio je neke činjenice o Schwabovoj školi “Young Global Leaders”, koje su relevantne za razumijevanje svjetskih događaja tijekom plandemije u videu iz podcasta Njemačkog odbora za koronavirus. Iako je Wolff uglavnom poznat kao kritičar globalističkog financijskog sustava, nedavno se usredotočio na rasvjetljavanje onoga što vidi kao skriveni plan iza mjera protiv Covida, koje se provode diljem svijeta.

Misteriozni počeci

Priča počinje sa Svjetskim ekonomskim forumom (WEF), nevladinom organizacijom koju je osnovao Klaus Schwab, njemački ekonomist i strojarski inženjer, u Švicarskoj 1971. godine, kada je imao samo 32 godine. WEF je javnosti najpoznatiji po godišnjim konferencijama koje održava u Davosu u Švicarskoj svakog siječnja, a čiji je cilj okupiti političke i poslovne vođe iz cijelog svijeta kako bi raspravljali o trenutnim problemima. Danas je to jedna od najvažnijih svjetskih mreža za globalističku moćnu elitu, koju financira otprilike tisuću multinacionalnih

WEF, koji se izvorno do 1987. zvao European Management Forum, uspio je već na svom prvom sastanku u veljači 1971. okupiti 440 rukovoditelja iz 31 zemlje, što je, kako ističe Wolff, bilo neočekivano postignuće za nekoga poput Schwaba, koji je imao vrlo malo međunarodnog ili profesionalnog iskustva prije ovoga.

Wolff vjeruje da bi razlog tome mogli biti kontakti koje je Schwab uspostavio tijekom svog sveučilišnog obrazovanja, uključujući studiranje ni manje ni više nego s bivšim savjetnikom za nacionalnu sigurnost i državnim tajnikom Henryjem Kissingerom. Wolff također ističe da je, dok je Schwab bio tamo, Poslovna škola Harvard bila u procesu planiranja vlastitog foruma za upravljanje i moguće je da je Harvard na kraju delegirao zadatak organizacije njemu. Forum je u početku okupljao samo ljude iz gospodarstva, no ubrzo je počeo privlačiti političare, istaknute osobe iz medija (uključujući BBC i CNN), pa čak i slavne osobe.

Schwabovi mladi svjetski lideri: Inkubator “Velikog Resetiranja”?

Godine 1992. Schwab je usporedno osnovao novu instituciju, školu ”Global Leaders for Tomorrow” (”Svjetski vođe za sutrašnjicu”), koja je ponovno uspostavljena kao ”Young Global Leaders” 2004. godine.

Polaznici škole moraju se prijaviti za upis, a potom prolaze rigorozni selekcijski postupak. Članovi prvog razreda škole 1992. već su uključivali mnoge koji su kasnije postali važne liberalne političke figure, poput Angele Merkel, Nicolasa Sarkozyja, Justina Trudeaua i Tonyja Blaira. Trenutno ima oko 1300 diplomanata ove škole, a popis bivših studenata uključuje nekoliko imena onih koji su postali čelnici zdravstvenih ustanova svojih zemalja.

Četvorica od njih su bivši i sadašnji ministri zdravstva Njemačke, uključujući Jensa Spahna, koji je savezni ministar zdravstva od 2018.

Druga značajna imena na popisu škole su Jacinda Ardern, premijerka Novog Zelanda čije su stroge mjere karantene pohvalile svjetske zdravstvene vlasti;

Emmanuel Macron, predsjednik Francuske. Klasa mladih globalnih lidera 2017.

Sebastian Kurz, donedavni austrijski kancelar; Viktor Orbán, premijer Mađarske; Jean-Claude Juncker, bivši premijer Luksemburga i predsjednik Europske komisije;

Angela Merkel, Klasa mladih globalnih lidera 1992.

Annalena Baerbock, čelnica njemačkih Zelenih koja je bila prva stranačka kandidatkinja za kancelarku na ovogodišnjim saveznim izborima, a koja je još uvijek u utrci za nasljednicu Merkel.

Na popisu nalazimo i guvernera Kalifornije Gavina Newsoma, koji je izabran za klasu 2005. kao i bivšeg predsjedničkog kandidata. Sadašnji ministar prometa SAD-a Peter Buttigieg, koji je nedavno završio, bio je klasa iz 2019.

Svi ovi političari koji su bili na dužnosti u posljednje dvije godine favorizirali su oštre odgovore na pandemiju COVID-19, što je također značajno povećalo moć njihovih vlada.

Tu je i Gavin Newsom, klasa mladih globalnih vođa 2005. Ali popis bivših studenata škole nije ograničen na političke vođe.

Tamo također nalazimo mnoge kapetane privatne industrije, uključujući Billa Gatesa iz Microsofta, Jeffa Bezosa iz Amazona, Klasa mladih globalnih lidera 1998., Richarda Bransona iz Virgina i Chelsea Clinton iz Zaklade Clinton.

Ponovno su svi izrazili podršku globalnom odgovoru na pandemiju, a mnogi su ubrali znatnu dobit kao rezultat mjera.

Wolff vjeruje da su ljudi koji stoje iza WEF-a i škole Global Leaders ti koji stvarno određuju tko će postati politički lideri, iako naglašava da ne vjeruje da je Schwab taj koji donosi te odluke, već da je samo posrednik. Nadalje ističe da među bivšim studentima škole nisu samo Amerikanci i Europljani, već i ljudi iz Azije, Afrike i Južne Amerike, što ukazuje na to da je njezin doseg doista diljem svijeta.

Godine 2012. Schwab i WEF osnovali su još jednu instituciju, “Global Shapers Community”, koja okuplja one za koje su identificirali da imaju liderski potencijal iz cijelog svijeta, a koji su mlađi od 30 godina.

Kroz ovaj program do danas je prošlo oko 10.000 sudionika koji redovito održavaju susrete u 400 gradova. Wolff vjeruje da je to još jedan poligon na kojem se budući politički lideri biraju, provjeravaju i dotjeruju prije nego što budu pozicionirani u svjetskom političkom aparatu.

Wolff ističe da ga vrlo malo maturanata škole Global Leaders navodi u životopisu. Kaže da ga je vidio samo na jednom: naime, onom njemačkog ekonomista Richarda Wernera, koji je poznati kritičar establišmenta.

Wolff kaže da se čini da škola voli uključiti čak i kritičare sustava u svoje redove, budući da je još jedno ime među njezinim diplomantima Gregor Hackmack, njemački šef Change.org, koji je bio u njenom razredu 2010. godine. Wolff vjeruje da je to zato što se organizacija želi predstaviti kao poštena i uravnotežena, iako također želi osigurati da njezini kritičari budu kontrolirana opozicija.

Još jedna stvar koja je zajednička diplomantima Global Leadersa je da većina njih ima vrlo oskudne životopise osim sudjelovanja u programu prije uzdizanja na položaje moći, što može ukazivati ​​na to da je njihova povezanost sa Schwabovim institucijama odlučujuća. faktor u pokretanju njihove karijere. To je najočiglednije kada se bivši učenici škole javno ispituju o temama o kojima nisu bili upućeni da govore unaprijed, a njihova borba da dođu do odgovora često je prilično očita. Wolff tvrdi da su njihove uloge samo da djeluju kao glasnogovornici, o kojima oni u sjeni iza njih žele da se raspravlja u javnoj raspravi.

Schwabovi poslušnici na djelu

S obzirom na sve veće nezadovoljstvo mjerama protiv Covida, koje provode maturanti škole koji su sada nacionalni lideri, Wolff vjeruje da je moguće da su ti ljudi odabrani zbog svoje spremnosti na odrađivanje svega što im se naredi te da im se postavljaju neuspjesi kako bi se kasnija reakcija mogla iskoristiti za opravdanje stvaranja novog globalnog oblika vlasti.

Nadalje, Wolff primjećuje da su političari s jedinstvenim osobnostima i snažnim, originalnim stajalištima postali rijetki, te da je prepoznatljiv karakter nacionalnih vođa u proteklih 30 godina njihova krotkost i privrženost strogoj globalističkoj liniji diktiranoj odozgo. To je posebno vidljivo u odgovoru većine zemalja na pandemiju, gdje su političari koji prije dvije godine nisu znali ništa o virusima iznenada izjavili da je Covid teška zdravstvena kriza koja opravdava zaključavanje ljudi u njihovim domovima, zatvaranje njihovih tvrtki i uništavanje cijele gospodarstva.

Teško je točno odrediti kako škola funkcionira, ali Wolff je uspio nešto naučiti o tome. U ranim godinama škole, uključivalo je sastanke članova svakog razreda nekoliko puta tijekom godine, uključujući desetodnevnu sesiju “izvršne obuke” na Harvard Business School. Wolff vjeruje da, kroz upoznavanje svojih kolega iz razreda i postajanje dijelom šire mreže, diplomanti zatim uspostavljaju kontakte na koje se oslanjaju u svojim kasnijim karijerama.

Danas program škole uključuje tečajeve koji se nude tijekom pet godina u neredovitim razmacima, koji se u nekim slučajevima mogu preklapati s počecima političkih ili profesionalnih karijera nekih sudionika, što znači da će redovito posjećivati ​​Davos. Emmanuel Macron i Peter Buttigieg, na primjer, izabrani su za školu prije manje od pet godina, što znači da je moguće da su redovito pohađali programe vezane uz Young Global Leaders, dok su bili na političkim dužnostima i možda ih zapravo pohađaju i danas.

Svjetski utjecajna i bogata mreža

Diplomanti škole Young Global Leaders, a prije njih Global Leaders for Tomorrow, vrlo su dobro situirani, s obzirom na to da tada imaju pristup WEF-ovoj mreži kontakata. Trenutačni Upravni odbor WEF-a uključuje takve svjetiljke kao što su Christine Lagarde, bivša upravna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda i sadašnja predsjednica Europske središnje banke;

Kraljica Rania od Jordana, koju je Forbes uvrstio među 100 najmoćnijih žena svijeta; i Larry Fink, izvršni direktor BlackRocka, najveće međunarodne korporacije za upravljanje investicijama koja godišnje upravlja s približno 9 trilijuna dolara.

Prateći veze između diplomanata škole, Wolff tvrdi da možete vidjeti da se nastavljaju oslanjati jedni na druge za potporu za svoje inicijative dugo nakon što su sudjelovali u programima Global Leaders.

Wolff vjeruje da mnoga elitna sveučilišta igraju ulogu u procesu koji je odredio WEF te da se više ne bi trebalo smatrati da djeluju izvan polja politike i ekonomije. Navodi primjer Poslovne škole Harvard koja svake godine od donatora dobije milijune dolara, kao i Škole javnog zdravlja Harvard koja je preimenovana u Školu javnog zdravlja Harvard T. H. Chan nakon što je dobila 350 milijuna dolara od Geralda Chana, milijardera rođenog u Hong Kongu. Isto vrijedi i za Školu javnog zdravstva Johns Hopkins, koja je postala Škola javnog zdravstva Johns Hopkins-Bloomberg, nakon što je medijski mogul Michael Bloomberg donirao 1,8 milijardi dolara školi 2018.

Wolff navodi da utjecaj WEF-a daleko nadilazi one koji su prošli kroz programe Global Leaders i Global Shapers, međutim, budući da je broj ljudi koji sudjeluju na godišnjim konferencijama u Davosu mnogo veći nego što mnogi sumnjaju; spominje da je obaviješten da otprilike 1500 privatnih zrakoplova svake godine doveze sudionike na događaj, preopterećujući švicarske zračne luke.

Savez velikih poduzeća i vlada

Glavni cilj aktivnosti WEF-a, smatra Wolff, je olakšati i unaprijediti suradnju na visokoj razini između velikih poduzeća i nacionalnih vlada, što već vidimo da se odvija. Viviane Fischer, još jedna sudionica podcasta Corona Committee, ističe da britanska tvrtka Serco obrađuje migrante za britansku vladu te upravlja zatvorima diljem svijeta, među svojim brojnim drugim aktivnostima. Međunarodni doseg farmaceutske industrije također je značajan: Wolff spominje da je bivši student Global Leadersa, Bill Gates, na primjer, dugo poslovao s Pfizerom, jednim od glavnih proizvođača kontroverznih mRNK cjepiva protiv Covida, kroz javnozdravstvene inicijative njegove Zaklade u Africi mnogo prije početka plandemije. Možda nije slučajno, Gates je postao jedan od najvećih pobornika karantena i cjepiva protiv Covida otkako su postala dostupna, a The Wall Street Journal je izvijestio da je njegova Zaklada zaradila otprilike 200 milijardi dolara u “društveno korisnim radovima” od distribucije cjepiva prije nego što je plandemija čak i započeta. Može se samo zamisliti koliki su njegovi profiti od cjepiva danas.

Digitalna tehnologija, koja je sada sveprisutna, također igra istaknutu ulogu u globalnom dizajnu elite. Wolff ističe da je BlackRock, koji vodi bivši član Global Leaders Larry Fink, trenutačno najveći savjetnik svjetskih središnjih banaka i da već više od 30 godina prikuplja podatke o svjetskom financijskom sustavu i nedvojbeno bolje razumije kako sustav funkcionira nego same središnje banke.

Wolff smatra da je jedan od ciljeva sadašnje politike koju provode mnoge vlade uništiti poslovanje malih i srednjih poduzetnika kako bi multinacionalne korporacije sa sjedištem u SAD-u i Kini mogle monopolizirati poslovanje posvuda. Amazon, koji je donedavno vodio bivši član Global Leadersa Jeff Bezos, posebno je ostvario enormnu zaradu kao rezultat mjera karantene koje su opustošile srednju klasu.

Wolff tvrdi da je krajnji cilj ove dominacije velikih platformi vidjeti uvođenje digitalne bankovne valute. Samo u proteklih nekoliko mjeseci, Kineski međunarodni financijski forum, koji je sličan WEF-u, predložio je uvođenje digitalnog yuana, koji bi zauzvrat mogao biti internacionaliziran pomoću valutne mreže Diem blockchain. Zanimljivo je da je Diem nasljednik Libre, kriptovalute koju je prvi najavio Facebook Marka Zuckerberga, naznačujući da je riječ o globalnoj valuti koja će nadmašiti snagu dolara ili yuana, a kojom će se upravljati kroz suradnju kineskih, europskih i američkih poslovnih mreža, trenutno se raspravlja. Nadzorni odbor Međunarodnog financijskog foruma uključuje imena poput Christine Lagarde iz WEF-a; Jean-Claude Trichet, bivši predsjednik Europske središnje banke; i Horst Köhler, bivši šef Međunarodnog monetarnog fonda.

Wolff dalje objašnjava da su blokade i kasnija spašavanja, koja su viđena diljem svijeta u posljednje dvije godine, mnoge zemlje ostavile na rubu bankrota. Kako bi izbjegle ekonomsku katastrofu, svjetske vlade pribjegle su povlačenju 650 milijardi posebnih prava povlačenja ili SDR-ova, koji su dopunska devizna rezervna sredstva kojima upravlja Međunarodni monetarni fond. Kada oni konačno dospiju na naplatu, ostavit će te iste vlade u teškoj nevolji, zbog čega je moguće da je uvođenje digitalne valute odjednom postalo prioritet, a to je možda cijelo vrijeme bila skrivena svrha izolacije.

Wolff kaže da su dvije europske zemlje već spremne početi koristiti digitalnu valutu: Švedska i Švicarska. Možda nije slučajno, Švedska nije imala praktički nikakva ograničenja karantena zbog pandemije, a Švicarska je poduzela samo vrlo blage mjere. Wolff vjeruje da bi razlog tome mogao biti taj što dvije zemlje nisu trebale srušiti svoja gospodarstva mjerama karantene jer su već bile spremne početi koristiti digitalnu valutu prije početka pandemije. Tvrdi da se možda sprema nova runda karantene, koja će zauvijek uništiti svjetska gospodarstva, što će dovesti do goleme nezaposlenosti i zauzvrat uvođenja univerzalnog temeljnog dohotka i upotrebe digitalne valute kojom upravlja središnja banka. Ova valuta može biti ograničena, kako u smislu na što je pojedinci mogu potrošiti, tako i u vremenskom okviru u kojem je moraju potrošiti.

Nadalje, Wolff ukazuje da je inflacija koja se trenutačno vidi u cijelom svijetu neizbježna posljedica činjenice da su nacionalne vlade, nakon što su uzele zajmove od središnjih banaka, unijele približno 20 trilijuna dolara u globalnu ekonomiju u manje od dvije godine. Dok su prethodni paketi spašavanja bili usmjereni na tržišta, ovaj najnoviji krug je otišao običnim ljudima, a kao rezultat toga, to podiže cijene proizvoda na koje obični ljudi troše svoj novac, poput hrane.

Demokracija je otkazana

Zaključak koji se iz svega ovoga mora izvući, prema Wolffu, jest da je demokracija kakvu smo poznavali tiho otkazana i da, iako se privid demokratskih procesa održava u našim zemljama, činjenica je da ispitivanje kako Upravljanje diljem svijeta funkcionira danas pokazuje da elita super-bogatih i moćnih pojedinaca učinkovito kontrolira sve što se događa u politici, što je posebno vidljivo u vezi s odgovorom na plandemiju. Najbolji način za borbu protiv njihovih planova, kaže Wolff, jednostavno je educirati ljude o tome što se događa kako bi shvatili da je priča o “super-opasnom virusu” laž, koja je osmišljena kako bi ih se izmanipuliralo da prihvate stvari koji su u suprotnosti s njihovim vlastitim interesima. Ako i 10 % običnih građana postane svjesno toga i odluči nešto poduzeti, to bi moglo onemogućiti planove elite i možda otvoriti prozor kako bi obični građani ponovno preuzeli kontrolu nad vlastitom sudbinom.