Carigrad, 8. listopad 2010.

Pravoslavno-katolička delegacija pohodila Carigrad

Prvog dana delegacija je pohodila katolički hospicij za pacijente svih vjera u koji je smješten i umirovljeni svećenik Carigradske biskupije mons. George Marović, dugogodišnji savjetnik Apostolske nuncijature u Republici Turskoj. U lijepoj Gospinoj crkvici u okviru hospicija ukopani su gospodin Jakov (Giacomo) Anderlić i gospođa Ana r. Perić, rodom iz Rijeke, koji su 1836. osnovali ovaj hospicij. U kratkom razgovoru mons. Marović istaknuo je blagodat dijaloga koji posljednjih godina iskreno njeguju muslimani kao većinska religija ove države. Na upit nazočnih katoličkih svećenika, odakle je, odgovorio je da se rodio u Carigradu ali da je njegov otac iz okolice Ulcinja. Istaknuo je da Turci cijene nuncija Roncallija, kasnije papu Ivana XXIII. koji je deset godina bio u Carigradu i osobito u vrijeme pritiska nacističke vlasti organizirao spašavanje oko 20.000 židovske djece tako da im je omogućio hodočašće u Palestinu i na taj način izbjegavanje sigurne smrti.

U dvorištu katoličke katedrale posvećene Duhu Svetom nalazi se veliki kip pape Benedikta XV. podignut kao izraz zahvalnosti katolika i drugih građana Turske za njegovo zauzimanje oko obustavljanja krvavih sukoba u prvom svjetskom ratu. Svećenik talijanski salezijanac, koji je skupini protumačio katedralu, pojasnio je zašto je posvećena Duhu Svetom i s ponosom pokazao sliku sv. Ivana Bosca, utemeljitelja salezijanaca, koji poslužuju tu crkvu. S radošću se sjetio posjeta toj katedrali pape Ivana Pavla II. i Benedikta XVI.

Tog dana skupina se susrela sa sirsko-katoličkim generalnim vikarom mons. Yusufom Sagom koji je protumačio da se dijeceza bori s državnim vlastima za zgradu biskupove rezidencije i ureda zbog koje su državu tužili međunarodnom sudu pravde u Strassbourgu. Također je istaknuo da su brojni vjernici toga obreda morali, zbog političkog pritiska i ekonomske oskudice iseliti u nordijske zemlje Europe gdje ih je on pohodio i posredovao da se organiziraju u župnu zajednicu. Darovao je svećenicima gostima svoju knjigu pisanu na turskom pod naslovom: „Život izručen Bogu“ izdanu 2008. godine te istaknuo da organizira vjeronauk za djecu i mlade svoje raštrkane dijeceze s oko 2000 katolika.

Jedna od ustanova fondacije „Sema“ je bolnica u azijskom dijelu Istanbula s 210 ležaja koju poslužuje 90 liječnika te dva put toliko medicinskog osoblja. Otvorena je 2006. godine te nudi usluge pacijentima različitih ekonomskih mogućnosti. Skupinu je primio predsjednik Upravog odbora i muslimanski teolog Mustafa Oesczan koji je rastumačio da se ova zdravstvena ustanova nadahnjuje načelima turskog teologa i socijalnog radnika Fethullaha Guellena. Pojasnio je da fondacije, nadahnute idejama gospodina Guellena, osnovale u posljednjih godina preko tisuću koledža u 160 zemalja. U BiH su otvorili četiri međunarodne škole i dva koledža.

Drugog dana skupina je razgledala crkvu sv. Sofije koju je dao podići car Justinijan u 6. stoljeću, a muslimanske vlasti pretvorile su je u džamiju nakon osvajanja Carigrada 1453. godine. Sada je ta crkva muzej u koji tisuće posjetitelja sa svih strana svijeta dolaze svakog dana. Dr. Zovkić se sjeća kako je unutrašnjost te crkve/muzeja u srpnju 1972. imala samo velike umjetničke napise s citatima iz Kurana. S udivljenjem je ustanovio da su sada restaurirane brojne ikone u svetištu crkve, postavljeni crkveni svijećnjaci te obnovljeni dijelovi interijera za tri zbora, za carsku obitelj na liturgiji i sjedište patrijarha u vrijeme liturgije. Prema njegovu mišljenju, to su znakovi da je turskim građanskim vlastima stalo ne samo do međunarodnih turista nego i do kršćanske povijesti te veličanstvene građevine.

Potom je skupina pohodila Ekumenski patrijarhat u Carigradu gdje je patrijarh Bartolomej upravo primao veliku grupu hodočasnika s kojima je govorio grčki i darovao im prigodne križeve. Tijekom prigodnog prijema patrijarha Bartolomeja pozdravio je u ime prisutnih pravoslavaca iz BiH episkop Vasilije, prenio mu pozdrav srpskog patrijarha Irineja i poziv da, prigodom svoga dolaska u Beograd pohodi pravoslavce u Bosni i Hercegovini. Patrijarh Bartolomej je s radošću zahvalio gospodinu Guellenu što je kod građana Turske stvarao povoljno ozračje za nedavni referendum na kojem su donesene odluke važne za međureligijski dijalog u toj državi s većinom muslimanskog stanovništva. Istaknuo je kako je tri godine studirao u Rimu, zahvaljujući ljubaznosti Katoličke Crkve, te da su mu to bile najljepše godine u svećeništvu. Osvrnuo se na nedavne izbore u BiH izrazivši želju da donesu promjenu na bolje. Mons. Zovkić je u ime delegacije darovao patrijarhu Bartolomeju plaketu s fasadom četiriju glavnih bogoštovnih građevina u Sarajevu. Episkop Vasilije podsjetio je članove skupine kako je patrijarhova rezidencija sredinom prošlog stoljeća bila u ruševnom stanju te je predsjednik John F. Kennedy zamolio Vladu Turske da jedan Grk iz SAD financira temeljitu obnovu te građevine od osobite važnosti za Pravoslavnu Crkvu. Episkop Vasilije također je pokazao vrata na ulazu u Patirjaršiju na kojima je turska vlast, povodom pobune pravoslavaca zbog prisilnog iseljavanja iz Turske, objesila tadašnjeg patrijarha pa se od tada ta vrata više ne otključavaju. Jedna od osobito važnih stvari za Ekumenski patrijarhat jest nastojanje da država Turska dadne što skorije dopuštenje za ponovno djelovanje njihova Teološkog fakulteta na kojem bi studirali pravoslavni kandidati državljani Turske koji sada moraju ići na studij u inozemstvo.

Jedna od specifičnosti Istanbula je park s replikama znamenitih građevina iz povijesti i sadašnjosti turskog naroda. Skupina je obišla taj park te među minijaturama spomenika našla katoličku crkvu sv. Antuna koju su u Istanbulu izgradili Talijani početkom 20. stoljeća, zatim židovsku sinagogu iz 15. stoljeća u istom gradu, ali i stari most u Mostaru.

Trećeg dana skupina je posjetila Sultan Ahmetovu ili Plavu džamiju koja je izgrađena od u vremenu od 1609. do 1616. godine. Europski turisti u velikim skupinama dolaze zbog islamske umjetnosti pogledati ovu građevinu sa šest minareta, trideset kupola i 26 mramornih stubova. Zatim su se uputili na privatno sveučilište „Fatih“ na periferiji grada koje je otvoreno prije 15 godina i na kojem studira oko 11 000 studenata od čega oko 700 stranaca iz 74 države. Gosti su upoznati s programom studija i života studenata što im je izložio jedan doktorant s područja političkih znanosti. Na upit gostiju, postoji li na njihovi sveučilištu studij teologije, odgovorio je da teološki fakulteti mogu postojati samo u okviru državnih sveučilišta, ali i da se nada da će jednog dana državne vlasti to i njima omogućiti.

Skupina je potom pohodila crkvu sv. Ante u središtu grada koju vode talijanski i poljski konventalci. Katolički dio delegacije pohodio je i obližnju franjevačku crkvu Blažene Djevice Marije u kojoj djeluju četiri franjevca s četiri kontinenta. Imaju deset stalnih župljana, ali nedjeljom slave Misu na talijanskom i francuskom jeziku jer na njima sudjeluju i turisti. Provincijal Gavran je sa zahvalnošću istaknuo da su neki članovi njihove Provincije odsjedali u tom samostanu tijekom svojih putovanja u ili kroz Carigrad te s ponosom podsjetio francuskog franjevca Gwenoleta Jeusseta, koji s još trojicom franjevaca u Carigradu svjedoči katoličku i franjevačku prisutnost, da je Provnicija bosanskih franjevaca prevela i izdala njegovu knjigu pod naslovom „Sv. Franjo i sultan“. Izostao je uplanirani pohod u sjedištu armenske dijeceze u Istanbulu. Organizatori puta dogovorili su na vrijeme da skupinu primi carigradski muftija, ali on je ovih dana morao na jedan susret u Beč pa do susreta nije došlo. Putovanje je proteklo u opuštenom ozračju jer su se putnici iskoristili vrijeme da se bolje međusobno upoznaju, ali i da se kao vjernici obogate boljim poznavanjem vjere svojih suputnika. (kta)

http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=25728