Цариградски патријарх Вартоломеј већ годинама плови светским рекама и морима борећи се против еколошког загађења. Пловио је Црним морем, Амазоном, а сад га затичемо на реци Мисисипи коју је прославио Марк Твен ликовима Тома Сојера и Хаклберија Фина.

Срби нарочито памте његову еколошку пловидбу Дунавом 1999. године, после бомбардовања када му је домаћин био Еп. бачки Г. Иринеј. Тада су патријарх Вартoломеј и његови екуменски пријатељи католици и протестанти пристигли у тек од бомбардовања рањени Нови Сад, али се нису бавили НАТО бомбардовањем, него дунавском екологијом, што и није чудо с обзиром да патријарха Вартоломеја на трону у непријатељској Турској својим утицајем и парама држе Ватикан и Вашингтон. Док патријарх Вартоломеј изиграва православног хипика (брине о миру и екологији у стилу Give peace a chance) на Кипру се доносе судбоносне одлуке за Православну Цркву.

+++

22/10/2009 17.22.05
Papina poruka Bartolomeju I.

Pozivom kršćanima da ponude uvjerljivo svjedočanstvo odgovornosti za očuvanje stvorenoga i dirljivim sjećanjem na uragan Katrina prožeta je poruka pape Benedikta XVI. koju je jučer uputo ekumenskom carigradskom patrijarhu Bartolomeju I. za otvaranja Simpozija 'Religija, zanost i okoliš', koji se u New Orleansu održava na temu „Uspostaviti ravnotežu: velika rijeka Mississippi“. Poruku je pročitao nadbiskup New Orleansa Gregory Michel Aymond, a nakon čitanja poruke nazočnima se obratio ekumenski carigradski patrijarh.

Kršćani su pozvani da se ujedine u pružanju uvjerljivoga svjedočanstva svijetu o odgovornosti za očuvanje stvorenoga i na svaku moguću suradnju kako bi osigurali da naša Zemlja može netaknutim očuvati ono što joj je Bog dao: veličanstvenost, ljepotu i velikodušnost. Tim je riječima Sveti Otac želio pozdraviti Bartolomeja I. i 150 sudionika na 8. simpoziju 'Religija, zanosnost i okoliš', posvećenom rijeci Mississippi. Rješenje ekoloških kriza u naše doba od naših suvremenika nužno zahtijeva duboku promjenu – kazao je Benedikt XVI., ističući da dijeli mišljenje patrijarha Bartolomeja I. „da su žurni problemi, koji se odnose na skrb i zaštitu okoliša“, a dodiruju politička, gospodarska, tehnička i znanstvena pitanja, ipak u biti etičke naravi. Citirajući encikliku Ljubav u istini, Papa je podsjetio da je priroda prioritet za sve, a kao temelju našega života, prema njoj se treba odgovorno i s poštovanjem postupati.

Čisto gospodarsko i tehnološko shvaćanje napretka neizbježno će prouzročiti „negativne posljedice“ za pojedince, ljude i samu prirodu. Istinski ljudski razvoj – istaknuo je Benedikt XVI. – poziva na pravednost između naraštaja i na solidarnost s muškarcima i ženama budućnosti, koji također imaju pravo uživati dobra koja priroda, prema Božjem naumu, svima u izobilju daje. Simpozij o rijeci Mississipi podsjeća nas – stoji nadalje u poruci – na ono što se u New Orleansu i u okolici dogodilo 29. kolovoza s prolazom pustošećeg uragana 'Katrina': moje su misli i moje molitve sa svima onima, naročito siromašnima – istaknuo je Papa – koji su podnijeli patnju, žrtvu i preseljavanja kao i sa svima koji su zauzeti u strpljivom radu ponovne gradnje i obnavljanja. Na Papinu primjedbu kako su danas veliki riječni sustavi na svakome kontinentu izloženi ozbiljnim prijetnjama, ponajčešće zbog ljudskog djelovanja i odluka, Bartolomej I. je nadodao kako smo svi odgovorni za sutrašnjicu. Jer svaka odluka, osobna ili zajednička, utječe na budućnost planeta – zaključio je ekumenski carigradski patrijarh.

U New Orleansu je 21. listopada započeo drugi dio znanstvenoga simpozija organizacije „Religija, znanost i okoliš“ posvećenog Mississippiju. Bartolomej I.,carigradski ekumenski patrijarh, dočekao je 150 sudionika Simpozija, na kojemu također sudjeluju kardinal Theodore McCarrick, umirovljeni nadbiskup Washingtona, i nadbiskup New Orleansa Gregory Michael Aymond. Neki su od izaslanika, pristiglih u Louisianu, također sudjelovali na prvom djelu skupa u Memphisu, gdje su znanstvenici, ambijentalisti i novinari posjetili Nacionalni muzej građanskih prava, posvećen Martinu Lutheru Kingu, vođi pokreta za prava Afroamerikanaca i simbolu zauzimanja za mir u Sjedinjenim Državama i svijetu, koji je 4. travnja 1968. godine poginuo u atentatu. Velečasni Billy Kyles, koji je 4. travnja 1968. godine bio uz Marina Luthera Kinga i jedini je očevidac događaja, uglednim je posjetiteljima bio domaćin u muzeju.

Govoreći o svome sjećanju na Marina Luthera Kinga za našu radio postaju istaknuo je kako se Martin Luther King jako puno zauzimao za siromašne. Prije nego je ubijen pripremao je „kampanju za siromašne“, pripremu je obustavio radi odlaska u Memphis kako bi pomogao djelatnicima gradske čistoće, manje obrazovanima i jako siromašnim osobama. Napustio je sve samo da njima pomogne – istaknuo je velečasni Kyles.

Govoreći pak o Americi prije 41 godinu, rekao je kako je bila novorođena zemlja, jako mlada, nastojala je činiti ono što je pravedno, ali jedan njezin dio nije namjeravao činiti pravdu, ostali su privrženi starim sustavima... ipak učinili smo nevjerojatne napretke, unatoč ratu u Vijetnamu i pobunama na sveučilištima i školama. S vremenom smo se oslobodili od zakonskoga ugnjetavanja. Po zakonu sam završio u zatvoru jer sam sjedio u prvom redu u autobusu. No, oslobodili smo se toga. Tako se postupalo prije 60 godina. To nije tako davno. Učinili smo velike iskorake: po zakonu moju pređi nisu smjeli ići u školu. Ako su ih bijelci učili čitati, imali su ozbiljnih problema. Iako smo se prije 150 godina bili oslobodili od ropstva, ipak u to vrijeme po zakonu nismo mogli učiti čitati, a imali smo savezne sudce, suce Vrhovnoga suda, senatore, kongresmene, sve se to zbilo u roku od 150 godina. Mislim da je to značajno premda nam preostaje još posla, a ima i osoba koje na tome rade. I ja činim najbolje što mogu – ustvrdio je velečasni Kyles.

Odgovarajući na upit o važnosti poruke Martina Luthera Kinga rekao je kako nas on poziva da sanjamo, a mi sanjamo. Sanjali smo crnca predsjednika u Bijeloj kući. Nemojte dakle odustati od svojih snova. King nam također poručuje da budemo odgovorni, da se brinemo za svoje gradske četvrti, za bližnje, da očitujemo ljubav koja može srušiti zidove podjela, koja može dovesti do skladnoga života među ljudima. Zanimljivo je da se njegovi najžešći kritičari sada rado sjećaju njegovih riječi, a dok je bio živ izbjegavali su ga. Ali to je svojstvo istine: ona se ne mijenja, uvijek je ista. A ako shvatiš istinu, ostaješ čvrsto vezan uz nju, ne prestaješ tražiti njezine predivne prigode koje ti nudi, a bit ćeš privlačan za ljude i nadahnjivat ćeš mlade – zaključio je velečasni Kyles.

                 http://www.radiovaticana.org/cro/Articolo.asp?c=328578