05/06/2010 17.33.31

 Papa pozvao katolike Cipra na jedinstvo s drugim kršćanima i veće razumijevanje s nekršćanima

            Valja tražiti veće jedinstvo u ljubavi s drugim kršćanima i veće razumijevanje s nekršćanima – apel je koji je papa Benedikt XVI. uputio u subotu, 5. lipnja, drugoga dana boravka na Cipru, tijekom susreta s tamošnjom malenom katoličkom zajednicom.

U govoru ciparskoj katoličkoj zajednici, nazočnoj u svim njezinim sastavnicama – maronitskoj, armenskoj i latinskoj, s brojnom djecom i mladima koji su Papi u čast održali kratku glazbeno-plesnu predstavu, Sveti je Otac istaknuo glavni cilj ovoga prvog posjeta rimskoga biskupa Cipru, a to je – kako je rekao – potvrditi vas u vašoj vjeri u Isusa Krista i ohrabriti vas da ostanete samo jedno srce i jedna duša u vjernosti apostolskoj tradiciji. Poziv je to, dakle, na jedinstvo među katolicima, a poradi dobra cijeloga čovječanstva. Kao i u prošlosti, i vi, današnji Kristovi sljedbenici, pozvani ste živjeti svoju vjeru u svijetu, sjedinjujući svoje glasove i djela radi promicanja evanđeoskih vrednota. Neka te vrednote nadahnu vaše napore u promicanju mira, pravednosti i poštovanja ljudskoga života i dostojanstva vaših sugrađana. Na taj će način vaša vjernost Evanđelju zajamčiti blagodat cijelome ciparskom društvu – istaknuo je Sveti Otac.

Ohrabrivši potom katolike na traženje, u svakodnevnome životu, većega jedinstva s drugim kršćanima, kao i na dijalog s onima koji nisu kršćani, Papa je naglasio da se samo kroz strpljivi rad na uzajamnome povjerenju može nadvladati teret prošlosti, a političke i kulturne razlike među narodima mogu postati razlog za zalaganje u svrhu većega razumijevanja. Potičem vas da pomognete u stvaranju takvoga međusobnog povjerenja između kršćana i nekršćana, kao temelja za izgradnju trajnoga mira i sklada među narodima različitih religija, političkih područja i kulturnih temelja – rekao je Papa.

Ohrabrivši potom Katoličku Crkvu na Cipru na duboko zajedništvo s Katoličkom Crkvom u svijetu, Sveti je Otac pozvao na molitvu za svećenička i redovnička zvanja. Od roditelja je zatražio da ohrabre svoju djecu kako bi odgovorili na Gospodinov poziv, a nastavnike koji rade u katoličkim školama na tom otoku, potaknuo je da i dalje služe dobru cijele zajednice zalažući se za izvrstan odgoj. Obrativši se potom posebno ciparskoj mladeži, na grčkome jeziku, Papa ih je potaknuo da budu jaki u svojoj vjeri, radosni u služenju Gospodinu i velikodušni sa svojim vremenom i talentima. Pomozite u izgradnji bolje budućnosti za Crkvu i za vašu zemlju, stavljajući dobro drugih ispred vas samih – naglasio je Sveti Otac.

Na svršetku je Papa svoje misli upravio nazočnima koji su došli iz maronitskih naselja na sjeveru Cipra. Poznajem vaše želje i vaše patnje – rekao je Sveti Otac – i molim vas da ponesete moj blagoslov, moju blizinu i naklonost svima onima koji dolaze iz vaših sela. Mi, kršćani, narod smo nade. Molim se, i čvrsto se nadam da će, zalaganjem i dobrom voljom sviju koji su uključeni, za sve stanovnike ovoga otoka ubrzo biti zajamčen bolji život – rekao je Sveti Otac.

Nakon susreta u školi Svetoga Marona, Papa je pošao u rezidenciju ciparskoga pravoslavnog nadbiskupa Chrysostomosa II., te se tom prigodom sa zahvalnošću spomenuo njegova posjeta Rimu, prije tri godine, i izrazio radost zbog ovoga novog susreta. Osim toga, Sveti je Otac izrazio zahvalnost i za gostoprimstvo Crkve na Cipru, koje je pružila Međunarodnome povjerenstvu za teološki dijalog. Neka Duh Sveti vodi i potvrđuje tu veliku crkvenu inicijativu koja teži ponovnome uspostavljanju punoga i vidljivog zajedništva među Crkvama Istoka i Zapada, otvorenoga za različitosti darova Duha – rekao je Papa.

Sveti je Otac spomenuo i velikodušnu pomoć koju je u tom duhu bratstva, u ime Crkve na Cipru, nadbiskup poslao kao potporu pučanstvu talijanskoga grada l'Aquile, pogođenome snažnim potresom, te poželio da svi stanovnici Cipra pronađu snagu kako bi zajedno radili na pravednome rješenju problema koje još valja riješiti, zalažući se u izgradnji društva koje poštuje prava sviju, uključujući i prava na slobodu savjesti i bogoštovlja. Osvrnuvši se potom na ciparsku stvarnost, koja se tradicionalno smatra dijelom Svete zemlje, i na stanje neprestanih sukoba na Srednjem Istoku, Sveti je Otac istaknuo kako nitko ne može ostati ravnodušan na potrebno pružanje potpore kršćanima toga izmučenog područja, na sve moguće načine, kako bi njegove stare Crkve mogle živjeti u miru i blagostanju. Neka kršćanske zajednice na Cipru pronađu plodno područje za ekumensku suradnju, moleći i radeći zajedno za mir, pomirenje i stabilnost na prostoru blagoslovljenome zemaljskom prisutnošću Kneza mira – poželio je Sveti Otac.

Nadbiskup Chrysostomos II. je pak ponovno istaknuo odlučnost svoje Crkve u nastavku hoda prema punijem zajedništvu, jer je to volja Gospodinova. Nešto prije toga, pravoslavni je nadbiskup Svetome Ocu prikazao teško stanje na Cipru, govoreći o problemu turske okupacije sjevernoga dijela otoka, o nasilju koje je podnijelo pučanstvo, te o kršćanskim bogoštovnim mjestima koja su danas uništena ili napuštena.

http://www.radiovaticana.org/cro/Articolo.asp?c=398620