24/11/2008 17.47.25

Patrijarh s pratnjom se prije audijencije molio na grobu pape Ivana Pavla II., a nakon audijencije su u kapeli Redemptoris Mater sa Svetim Ocem zajedničkom molitvom zaključili ekumenski susret.

Kršćani ujedinjeni molitvom i nasljeđem zajedničke vjere mogu u nekim dijelovima svijeta svjedočiti vrednote mira, a u nekima se upravo zbog njihovih vrednota i vjere progoni kršćane, istaknuto je tijekom razgovora. Papa je istaknuo doprinos Patrijarhata iz Cilicije „pozitivnim kontaktima“ između Istočnih pravoslavnih Crkvi i Katoličke crkve. Moramo se uzdati da će dijalog ići naprijed, jer obećava osvjetljavanje teoloških pitanja koja su nas dijelila u prošlosti, a koja se, čini se, sada otvaraju većem konsenzusu. Nadam se da će sadašnji rad Međunarodnoga povjerenstva, posvećen temi „Narav, ustanova i poslanje Crkve“ omogućit brojnim posebnim teološkim pitanjima da nađu pravi kontekst i rješenje – istaknuo je Papa i dodao kako će bolje shvaćanje i vrjednovanje zajedničke apostolske tradicije pridonijeti učinkovitijem svjedočenju duhovnih i moralnih vrednota, bez kojih jedan društveni poredak, pravedan i istinski, ne može opstati. Patrijarh je pak uzvratio, citirajući Zajedničku izjavu potpisanu s papom Ivanom Pavlom II. u siječnju 1997. godine, kako osim smjernoga sučeljavanja drugog puta nema. Taj je susret bio povlaštena prigoda za zajedničko promišljanje i za molitvu kako bi se potvrdilo zajedničko zauzimanje i napore za jedinstvo kršćana, obnovljeno i ojačano snagom Duha Svetoga. Nastavljamo ekumenski put svojih prethodnika. Vjerujemo da je to jedini put, poduprt zapovijedima ljubavi i jedinstva našega Gospodina; one bi nas morale dovesti do zajedničkog poslanju svijetu koji treba evanđeosku poruku koja daje život – rekao je patrijarh Aram.

Govoreći pak o teškoj situaciji kršćana u Libanonu i na Bliskome istoku, Papa je rekao kako svakodnevno moli za njih te da je zabrinut jer napetosti i sukobi priječe promicanje pomirbe i mira na svim razinama civilnoga društva i politike u regiji. Nedavno smo ražalošćeni progonima i nasiljem protiv kršćana u nekim dijelovima Bliskoga istoka i drugdje. Samo ako zemlje mognu odlučivati o vlastitoj sudbini, a razni narodi i vjerske zajednice prihvate i potpuno poštuju druge, bit će moguće graditi mir na čvrstim temeljima solidarnosti, pravde i poštivanja legitimnih prava osoba i naroda – istaknuo je Benedikt XVI. potom se osvrnuo na patnje Armenaca tijekom XX. stoljeća. Te su patnje obasjane svjedočanstvom mučenika i svetaca koji i danas – ustvrdio je Papa – oblikuju armensku kulturu. Te se patnje ne mogu prešutjeti – uzvratio je patrijarh. Crkve, religije i države moraju priznati genocid, uključujući genocid Armenaca, i učiniti sve da ne dođe do novih genocida, potvrđujući pravo svih naroda na dostojanstvo, slobodu i samoodređenje – zaključio je patrijarh.

Извор: Радио ватикан